Crtanje i ilustracija

Iako su papir i olovka dovoljni za početak, zavirili smo u atelje profesionalnog crtača kako bismo vidjeli šta se zapravo krije u njegovoj pernici. Osim velikog broja olovaka različite tvrdoće i klasične gumice, tamo smo zatekli još nekoliko manje uobičajenih stvarčica. Izdvojili smo četiri stvari koje umjetnik smatra neophodnim za postizanje bogatih tonova i kontrasta na crtežu.

Mekana gumica

Gumica za brisanje nije samo sredstvo kojim ćete obrisati grešku sa crteža, već i način da izvučete bijele linije sa površina koje su već zasićene grafitom ili ugljenom, drugim riječima — da radite u negativu. I zato, osim što bi trebalo da u svom priboru imate bijelu — vinil gumicu, sigurni smo da će vam od koristi biti i mekana gumica (gnet/gnjecava gumica) te savjetujemo da je obezbijedite sebi i isprobate njene mogućnosti.

Kako je u pitanju mekana i ljepljiva guma, od nje ćete lako oblikovati baš onakvu gumicu kakva vam je potrebna da biste uklonili ugljenu prašinu ili grafit sa papira. Neće se mrviti po crtežu, niti je previše jaka da bi pocijepala papir usljed čestih korekcija pa je sjajna za početnike i školarce. Jednostavno oblikujte od nje tanak vrh i iskoristite ga da izvučete tanke bijele linije, da ublažite sjenke tapkanjem gumice o površinu ili napravite suptilne prelaze.

Papirna olovka za sjenčenje

Papirna olovka za sjenčenje nije ništa drugo do porozan papir koji je tako uvijen da je od njega napravljena čitava olovka. Njom ne možete ostaviti trag, ali možete ublažiti liniju koju ste napravili mekom (B) olovkom ili ugljenom.

Primijetićete da neki crtači grafit razmazuju prstima. To nikako nije dobra ideja — osim što ne izgleda dobro i ponekad liči na slučajno razmazanu površinu, vrlo lako vam se može desiti da se zbog masnoće sa prstiju na papiru pojave fleke koje nećete obrisati ni jednom gumicom. Osim papirne olovke možete koristiti krpice od pamuka ili jelenske kože u svrhu razmazivanja.

Grafit u različitim oblicima

Ono po čemu morate razlikovati grafite jeste tvrdoća — u zavisnosti od količine gline u grafitnom srcu on će ostavljati svjetliji ili tamniji trag. Olovke sa oznakom H imaju tvrđe i svjetlije grafite, dok one sa oznakom B ostavljaju mekši i tamniji trag. Još jedna, mnogo vidljivija razlika jeste oblik grafita — možete olovke naći kao standardne drvene, možete ih naći kao lakirane olovke koje su cijele od grafita, ili grafite u četvrtastom obliku, na primjer.

Ako ste se pitali da li uopšte neko koristi one velike, čudne grafite četvrtastog oblika — da, i te kako. Crtači tvrde da klasičnim olovkama sa tankim grafitnim minama ne mogu da realizuju sve ideje koje imaju, ili bar ne mogu da ih realizuju tako brzo. Njih možete koristiti kako god vam padne na pamet, možete osjenčiti veliku površinu samo jednim potezom položenog četvrtastog grafita ili ivicama dobiti izuzetno tanke linije.

Fiksativ u spreju kao pomoć i u toku crtanja

Za fiksativ u spreju sigurno znate kao nešto čime možete na kraju zaštititi svoje djelo od razmazivanja. Neophodan je ako ste na crtežu koristili prirodni ili vještački ugljen, ali i ako ste koristili mekane olovke jer i one imaju tendenciju da se lako razmažu ako crtež stavite u fasciklu ili ga često pokazujete.

Iskoristite fiksativ kao pomoć i u toku samog crtanja — primijetićete da u radu sa prirodnim ugljenom povremeno dođe do zasićenja papira te ne možete postići dovoljno tamne tonovi. U takvim slučajevima isprskajte problematičnu površinu fiksativom, sačekajte da se osuši i biće ponovo porozna i dobra za dorađivanje crteža. Takođe, ako niste posebno pažljivi tokom rada pa vam se dešava da šakom razmazujete dijelove crteža možete partije koje su skoro završene da isprskate fiksativom i tako ih zaštitite od oštećenja. Fiksativ uvijek nanosite sa udaljenosti od bar 50 cm i u tankim slojevima — uvijek je bolje nanijeti više tankih slojeva ostavljajući papir da se osuši prije nanošenja svakog narednog.